Zanimljivosti

Da li živimo u epizodama Top Liste Nadrealista?

FOTO: YouTube

Top Lista Nadrealista bila je najpopularnija serija u Jugoslaviji. Svi su se smijali skečevima koji su opisivali, u to doba, nevjerovatne situacije.

Kada danas pogledamo, posebno stanje društva u Bosni i Hercegovini, lako ćemo shvatiti da se nalazimo u epizodi Top Liste Nadrealista.

Primjer jedan: Skeč u kojem policija štrajkuje, i skandira “Vratite nam palice” u centru Sarajeva. Sigurno ga se sjećate. U skeču je to opisano kao scena iz Zone Sumraka. Poslije rata u BiH, u više navrata je policija štrajkovala i u Sarajevu i u cijeloj BiH. Osim plata, policijski službenici su se i žalili da nova legislativa koja se počela primjenjivati poslije rata, utiče na njihovu efikasnost, jer nisu više tako olako mogli koristiti silu.

U posljednje vrijeme aktuelan je i štrajk granične službe. I baš kao da se radi o epizodi nadrealista nikome nije jasno kako to oni štrajkaju. Naime, jedan od vidova njihovog štrajka jeste da detaljno pregledaju sve osobe koje prelaze granicu. Zvuči li vama ovo paradoksalno? Zvuči li vama ovo kao TLN?

Primjer dva: Skeč TLN-a u kojem se govori o razlikama između jezika, sjećate se? Citirat ćemo dio ovog skeča: “Došlo je do epohalnog otkrića da se u stvari, u lingvistici ne postoji jedan jezik, koji se do sada nazivao srpsko-hrvatski, odnosno hrvatsko-srpski jezik već se radi o 6 različitih jezika. O srpskom, hrvatskom, bosanskom, hercegovačkom, crnskom i gorskom jeziku. Da pojasnimo na primjeru: rečenica koja glasi JA ČITAM, to je na srpskom jeziku, na hrvatskom jeziku ova se rečenica kaže potpuno drugačije JA ČITAM. Dok je bosanski jezik, međutim, potpuno drugačiji od ove prve dvije varijante, i ovo se na bosanskom jeziku kaže JA ČITAM. Ali, hercegovački jezik zanimljiv, jer je sličan bosanskom i ima mnogo sličnih, skoro istih, semantičkih konotacija, te se ova rečenica na hercegovačkom jeziku izgovara JA ČITAM. Dok je crnski jezik najinteresantniji od svih jezika. Naime na crnskom jeziku se ova rečenica kaže… ja mislim da nema šanse da pogodite kako se to kaže…” Mislimo da nema potrebe da pojašnjavamo, da je situacija upravo ovakva danas.

Primjer tri: Nacionalne škole. Sjećate se skeča “obdanište složna braća”. Radi se o skeču čija se radnja odvija u vrtiću/obdaništu u kojem su djeca podijeljena skupa sa nastavnicima, po nacionalnostima. Uglavnom, danas nemamo tri škole pod istim krovom, ali imamo dvije. Dok djeca uče rečenicu JA ČITAM, kroz tri potpuno različita nastavna programa… i u sva tri nastavna programa, rečenica JA ČITAM se u potpunosti drugačije kaže. Recimo u sarajevskim školama, nastavnici uče djecu da kažu JA ČITAM, dok recimo, u Banjaluci, istu tu rečenicu djeca uče potpuno drugačije i oni kažu – JA ČITAM. U Ljubuškom je najinteresantnije, jer je jezik dosta sličan prethodna dva, ali se ipak drugačije izgovara.. to nikad nećete pogoditi, učenici iz Ljubuškog kažu, pazite sad JA ČITAM.

Primjer četiri: Skeč iz TLN: Svaki put kad se izmijeni vlast, svi dobijaju otkaze i ide nova postava. Đuro glumi portira na televiziji koji svaki put kad se promijeni vlast, rastjera sve po studiju, i ide novi režiser, novi statisti i sve to. Slika danas: na istoj televiziji na kojoj je sniman TLN, pri svakoj izmjeni vlasti, dešavaju se rokade u rukovodstvu televizije. Kao i uostalom i u svim državnim preduzećima. Apsolutno nije bitno da li je direktor bio sposoban ili nije, došla nova vlast, neki Đuro je došao i rekao “razguli, ma zdravoooo”, i rastjerao staru postavu, a doveo ljude iz nove stranke u fotelje.

Primjer pet: Istočno i zapadno Sarajevo. Skeč u kojem je grad Sarajevo podijeljen zidom. Komunalci iz jednog i drugog dijela grada se nalaze na zidu, i prebacuju smeće jedni drugima. Današnjica: Istočno Sarajevo zaista postoji, zvanično, postoji i tabla sa natpisom. Drugi dio Sarajeva se doduše ne zove Zapadno Sarajevo, nego samo Sarajevo, ali nije daleko od toga da se zove Zapadno Sarajevo. Kad je zimus pao snijeg i potpuno zatrpao Sarajevske ulice, i istočne i zapadne, u, nazovimo ga za ovu priliku tako, zapadnom Sarajevu je bilo dovoljno mehanizacije da se bori sa sniježnim padavinama, dok u Istočnom Sarajevu nije bilo dovoljno bagera i mehanizacije. Da bi očistili snijeg, komunalci iz istočnog Sarajeva su tražili pomoć od preko 200 kilometara udaljene Banjaluke, koja je poslala mehanizaciju koja će im pomoći u čišćenju… A kad smo kod prebacivanja smeća preko zida, koji simbolizuje granicu, danas kriminalci upravo koriste istu nevidljivu granicu, bježeći od policije. ”Smeće” se gura sa jedne na drugu stranu…

Primjer šest: Kantoni. Jedan od skečeva govori o tome kako se država podijelila na kantone. Tada, skoro niko nije ni znao šta su to kantoni. Danas, država, barem jedan dio nje, jeste podijeljen na kantone, i takva podjela se nalazi čak i u Ustavu. Ima još jako puno paralela i primjera između epizoda TLN-a i sadašnje situacije u BiH, samo što nam više ništa od toga nije smiješno. Pogotovu kada pogledamo samo ovih 5-6 primjera paradoksalnih i nadrealnih situacija koje su zapravo sada realnost za sve koji žive u BiH. Da li mi živimo u epizodi Top Liste Nadrealista? Može li biti nadrealnije uopšte? Nadam se da će jednog dana, doživjeti i epizodu sa Đipalo Junuzom. Koji će doći, upaliti HEPEK, i onda će sve biti uredu.

Izvor: Nezavisne novine

Klikni da uneseš komentar

Napiši komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

OBUĆAR STEVANOVIĆ LOPARE

INSTALACIJE GRIJANJA I KLIMATIZACIJE

 

SERVIS RAČUNARA LOPARE

Na vrh